Pozovite nas: 015/319 295

AN đubrivo – cena, sastav i primena u poljoprivredi Srbije
 

📢 Proveri tačnu cenu i raspoložive količine:
Pozovite na broj 064/646 8807 i informišite se o tačnim cenama i dostupnosti ana.

 

An djubrivo sastav


AN sadrži oko 33–34% azota. Kombinacija amonijum i nitratnog oblika omogućava efikasnu ishranu biljaka, bez gubitaka i sa produženim dejstvom u zemljištu.
 

An djubrivo cena

 
Cena AN đubriva u Srbiji zavisi od globalnih kretanja na tržištu azota, troškova transporta i uvoza.
U decembru 2025. godine cena se kretala između 430-450e .
Za tačnu cenu kontaktirajte nas na telefon:  064/646-8807
 

Kako utiče cena An-a u svetu, na cene Ana u Srbiji?


Globalne cene azotnih đubriva direktno utiču na domaće tržište. Kada cena gasa i azota raste u svetu, raste i cena AN-a u Srbiji. Najveći uticaj imaju proizvođači iz Rusije, Ukrajine i EU, odakle Srbija najviše uvozi.

Proces proizvodnje amonijum nitrata (AN) zasniva se na neutralizaciji azotne kiseline amonijakom, nakon čega se dobija rastvor koji se zatim koncentruje, kristalizuje i granulira.

🔬 Osnovni koraci proizvodnje AN-a

•     Neutralizacija: Azotna kiselina (HNO₃) se neutralizuje amonijakom (NH₃).

•     Ova reakcija je egzotermna i oslobađa toplotu.
•     Isparavanje rastvora: Dobijeni rastvor amonijum nitrata se koncentruje isparavanjem do željene gustine.
•     Granulacija: Koncentrovani rastvor se raspršuje u granulacionim tornjevima gde se formiraju sitne kuglice (granule) AN-a.
•     Hlađenje i očvršćavanje: Granule se hlade i oblažu zaštitnim hemijskim slojem kako bi se sprečilo zgrudnjavanje i povećala stabilnost tokom skladištenja.
•     Pakovanje: Gotov proizvod se pakuje u vreće ili silose, spreman za transport i upotrebu.

 

⚠️ Važne napomene
•     Bezbednost: Amonijum nitrat je higroskopan (upija vlagu) i može postati nestabilan pri visokim temperaturama. Zato se obično oblaže zaštitnim supstancama.
•     Primena: Najčešće se koristi kao mineralno đubrivo zbog visokog sadržaja azota, ali i u industriji eksploziva (npr. ANFO – amonijum nitrat + gorivo).
•     Rizici: Ako se nepravilno skladišti ili pomeša sa zapaljivim materijama, može izazvati ozbiljne eksplozije. Zbog toga se proizvodnja i skladištenje strogo regulišu.


📌 Ukratko
Proces proizvodnje AN-a obuhvata neutralizaciju azotne kiseline amonijakom, koncentraciju rastvora, granulaciju i hlađenje granula. Dobijeni proizvod se koristi pretežno u poljoprivredi, ali zahteva pažljivo rukovanje zbog potencijalne opasnosti.
Želiš li da ti napravim šemu procesa proizvodnje AN-a u obliku dijagrama toka, da vizuelno vidiš sve korake?

 

 

AN đubrivo u ratarstvu


Optimalne količine An-a koje treba baciti za sledece kulture:

• Pšenica: 150–200 kg/ha u prihrani, najbolje u fazi bokorenja.
• Kukuruz: 100–150 kg/ha, u predsetvenoj pripremi i prihrani u fazi 4–6 listova.
• Suncokret: 80–120 kg/ha, u predsetvenoj obradi.
• Soja: 50–80 kg/ha, u predsetvenoj pripremi.
• Sirka: 80–100 kg/ha, u predsetvenoj pripremi i ranoj fazi rasta.
 


An djubrivo u voćarstvu


AN đubrivo se koristi u voćnjacima za jačanje lisne mase, bolju oplodnju i stabilan prinos. Najčešće kulture:
• Jabuka: 200–300 kg/ha, u proleće pre cvetanja i tokom intenzivnog porasta plodova.
• Kruška: 180–250 kg/ha, u rano proleće i nakon cvetanja.
• Šljiva: 150–200 kg/ha, u rano proleće, posebno u fazi formiranja plodova.
• Trešnja: 120–180 kg/ha, u proleće pre cvetanja.
• Višnja: 120–180 kg/ha, u proleće i nakon berbe radi obnavljanja lisne mase.
• Breskva: 150–200 kg/ha, u proleće i tokom formiranja plodova.
• Malina: 80–120 kg/ha, u rano proleće i nakon berbe.
• Vinova loza: 100–150 kg/ha, u fazi intenzivnog porasta lastara i formiranja grozdova.

An djubrivo u povrtastvu


AN đubrivo povrću obezbeđuje brzi vegetativni rast i kvalitet ploda. Najčešće kulture:
• Paradajz: 80–120 kg/ha, u predsadnoj pripremi i prihrani tokom vegetacije.
• Paprika: 70–100 kg/ha, u predsadnoj pripremi i prihrani u fazi cvetanja.
• Krompir: 100–150 kg/ha, u predsadnoj pripremi i tokom nicanja.
• Kupus: 80–120 kg/ha, u predsadnoj pripremi i tokom formiranja glavice.
• Krastavac: 70–100 kg/ha, u predsadnoj pripremi i prihrani tokom vegetacije.
• Šargarepa: 60–90 kg/ha, u predsadnoj pripremi i ranoj fazi rasta.
• Luk: 70–100 kg/ha, u predsadnoj pripremi i tokom formiranja lukovice.
• Grašak: 60–80 kg/ha, u predsadnoj pripremi i ranoj fazi vegetacije.

Ko su najveći proizvođači AN đubriva u svetu?

• Rusija – Uralchem, EuroChem (preko 10 miliona tona godišnje).
• SAD – Nutrien, CF Industries (oko 8 miliona tona).
• Indija – National Fertilizers Limited, Rashtriya Chemicals (oko 7 miliona tona).
• Kanada – Nutrien (oko 6 miliona tona).
• Kina – Sinofert, CNAMPGC (preko 15 miliona tona).

Uvoz AN đubriva u Srbiji
U poslednjih 5 godina Srbija je uvozila između 250.000 i 400.000 tona AN-a godišnje. 
Najviše se uvozi iz:

• Rusije – oko 40% ukupnog uvoza.
• Ukrajine – oko 20%.
• Mađarske i Rumunije – oko 25%.
• Ostale zemlje EU – oko 15%.